Tribina "3D – Dekadenti, dendiji, degutanti: Homoerotizam u visokoj književnosti“, Dušan Maljković, bloger B92
01. avgust 2008.
Alternativni kulturni centar je, u okviru edicije Sloboda izražavanja, 01. avgusta ugostio Dušana Maljkovića, blogera B92 koji, između ostalog, piše o LGBT autorima. Ovom prilikom je govorio o queer književnicima 18. i 19. veka.
Prisutni u AKC-u su mogli da čuju o životu i delima trojice književnika: Markiz de Sada, Lotreamona i Oskara Vajlda. Seksualnosti ovih autora su, kako ističe Dušan, veoma različite: „Markiz de Sad je imao odnose sa oba pola, i sama njegova dela su jako perverzna; ljudi su verovali da od čitanja njegovih tekstova žene mogu da pobace.“ Jako je bitno da Markiz de Sad nije bio pornografski autor, već je on sa filozofskog stanovišta i koristeći sofisticirano umeće proznog stvaralaštva pokušao da pronikne u tajne sexualnih i ljudskih odnosa uopšte. Zanimljivo je i da termin „sadizam“ potiče od de Sadovog imena i to upravo zbog toga što njegov rad obiluje scenama fizičkog zlostavljanja, kao i zbog toga što je propagirao nanošenje bola u cilju intenziviranja seksualnog zadovoljstva. Inače, de Sad je veliki deo svog života proveo u zatvorima i mentalnim institucijama, ali ni to ni stalne zabrane da piše nisu mogle ugasiti njegovu neutaživu želju i, reklo bi se, potrebu za stvaranjem.
O drugom autoru nije bilo mnogo reči, iz prostog razloga što je Lotreamon ostavio samo dva dela za sobom, i oduzeo sebi život u 25-oj godini. Tek početkom 20. veka Lotreamon počinje da živi u francuskoj i svetskoj literaturi.
Možda najzanimljiviji i najpoznatiji autor je upravo Oskar Vajld, veliki ironičar svoga doba: „Vajldov ljubavnik je bio najpoznatiji portugalski pesnik Fernando Pesoa, i sa njim je išao u Alžir, jer je u to doba u Alžiru bilo dopušteno gej osobama da se javno pokazuju“ kaže Dušan. Vajldov život su obeležili veliki usponi i padovi; iako se predstavljao kao Irac koji živi u Engleskoj, uz sve počasti je bio primljen kod Princa od Velsa, što je u to doba bilo itekako značajno. Nakon nekog vremena, vlast ga je osudila zbog propagiranja homoseksualnosti, što je dovelo do gubitka bogatstva i ugleda koji je do tada uživao. Engleski narod je na neki način rehabilitovao ovog velikog pisca tek 100 godina nakon njegove smrti podigavši mu spomenik u Londonu.
Nakon Dušanovog izlaganja, usledila su pitanja publike, pri čemu se razvila zanimljiva diskusija o feminističkoj teoriji i praksi, individualizmu, kao i spisateljicama koje su se takođe bavile tom tematikom i/ili imale sklonosti ka istom polu. Takođe, otvorilo se i pitanje mizoginije u delima Markiza de Sada.
Tribina
"Nacionalizam i nacionalni mit", sociolog Đokica Jovanović
09. juL '08.
Profesor Đokica Jovanović predaje sociologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, gde, u okviru master studija, drži kurs na temu: "Politička i ideološka upotreba nacionalnog mita". Alternativni kulturni centar je, u okviru edicije Nacionalizam i suočavanje, pozvao prof. Jovanovića da, sa sociološkog stanovišta, govori o pojmu nacionalizma (uzrok nastajanja, oblici ispoljavanja kao i njegove posledice).
"Kultura je glavni uzrok nastajanja nacionalizma, jer je zatvorena kultura stvorila zatvoreno društvo. Odvajanje kultura, tj. samostalna egzistencija različitih kultura, bez njihovog dodirivanja je uzrok i I i II svetskog rata" – izjavio je prof. Jovanović.
Sa pojavom nacionalizma se neminovno provlači i sam mit o nacionalizmu koji, po rečima prof. Jovanovića, krije mnoge činjenice: "Mit je sakrio činjenicu da je Pećka patrijaršija, obnovljena od strane Turaka, tj. Mehmed Paše Sokolovića, koji je postavio svog brata Makarija Sokolovića na čelo patrijaršije. Takođe, pojasnio je da u to vreme, u okolini Pećke patrijaršije, nije bilo Srba. Pećku patrijaršiju su čuvali Albanci, a ne Srbi".
Ono što predstavlja suštinu, tj. zaključak do kojeg se dolazi jeste da je potrebno probuditi svest ljudi i razjasniti pojmove, jer se "pod nacionalizmom, ponekad, pogrešno podrazumeva osećanje nacionalne pripadnosti bez negativnog stava prema drugim nacijama. Nacionalizam je eksluzivistička politička ideologija. Nacionalizam je i u pravoslavlju identifikovan kao greh, na šta većina sveštenih lica nema komentar" – naglasio je prof. Jovanović.
Nakon tribine "Nacionalizam i nacionalni
mit", otvorena je diskusija o ulozi nacionalizma u ratovima
’90-ih godina na prostorima bivše YU, kao i odnosu
patrijarhat – moderna porodica.
Tribina: „Angažovana subkultura“, gosti Dušan Šaponja i Dušan Čavić, Ciklotron, B92
03. juL '08.
Alternativni kulturni centar je, u okviru edicije Sloboda izražavanja, 03. jula, organizovao tribinu “Angažovana subkultura”. Gosti tribine bili su Dušan Šaponja i Dušan Čavić, poznatiji kao autori emisije “Ciklotron”, koja se emitovala na kanalu B92.
Prisutni su imali tu privilegiju da prvi pogledaju novu, dokumentarnu emisiju pod nazivom “PRC - Penzionerski rekreativni centar”, koja je snimljena na Novom Beogradu. Po rečima Dušana i Dušana, PRC je jedino preostalo mesto na kojem se okupljaju penzioneri radi druženja i zabave, ali i taj prostor će biti uskoro zatvoren (ili komercijalizovan). Takođe, prisutni gosti su pogledali i dokumentarac o beskućnicima koji je snimljen novembra meseca prošle godine, u okviru Ciklotrona.
Nakon projekcije filmova, pitali smo Dušana i
Dušana o njihovim daljim planovima. Uverili su nas da će
nastaviti sa svojim radom, iako na matičnoj televizijskoj kući
teško nalaze prostor.
Diskusija: „Decentralizacija i novi Ustav“
13. juN '08.
Alternativni kulturni centar je, 13. juna od 12h, organizovao diskusiju na temu: “Decentralizacija i novi Ustav” u okviru projekta Centra za regionalizam “Decentralizacija u kontekstu novog Ustava Srbije i EU integracija”.
Projekat su predstavili Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam, Novi Sad, kao i Miroslav Prokopijević sa Instituta za evropske studije. Cilj ovog projekta jeste da se ukaže na nedostatke novog Ustava Srbije, kao i da se predlože nova rešenja.
“Ako Srbija želi brži ekonomski razvitak, onda je decentralizacija najmoćnije oružje. Lokalne vlasti moraju dosledno da sprovode decentralizaciju, samo je pitanje koliko su lokalni političari spremni da se odvoje od centralne vlasti“, izjavio je Prokopijević. Po rečima Prokopijevića, najbolji primer razvijene opštine pokazuje Inđija, pa bi druge opštine trebale da se ugledaju na Inđiju i da ’prepišu’ pojedine stvari.
Centar za razvoj civilnih resursa (CRCR) je, uz podršku National Endowment for Democracy i Inicijative mladih za ljudska prava, osnovao AKC. Pročitajte više >>>


